police sastojine

police sastojine

Police sastojine

Dr Goran KomarKutiSelo u Boki Kotorskoj2002.Kućanskoj djeci, autorSadržajProf. dr Petar MarkovićIz recenzije

Hronika je napisana prema "Uputstvu" Odbora za proučavanje sela Srpske Akademije Nauka, a neka poglavlja koja se odnose na istorijski razvitak obrađena su znatno šire, temeljito i veoma dokumentovano.

Pored uvodnog dijela, gdje autor obrazlaže metode rada i korišćene izvore, slijede poglavlja u kojima su izložena sva ona pitanja koja se odnose na položaj sela, vegetaciju, prirodna bogatstva i slično. Najobimnije i najpotpunije je poglavlje koje iznosi istoriju sela. U ovom dijelu hronike iznijeto je niz zanimljivih podataka, a mnogi do sada nisu bili poznati široj javnosti. Čitajući ovaj dio hronike, čitalac dobija sliku istorije najvećeg dijela Dračevice.

Veoma dobro su obrađene crkve, kao i razna dokumenta sela Kuti. Sve ovo zahtijevalo je izuzetan napor autora, koji je već objavio veoma uspjela djela iz istorije Gornje Boke, ali i hronike planinskih sela Herceg-Novog.

Hronika je pisana lijepim jezikom, lakim stilom, pa je čitanje ovog dijela ne samo korisno za upoznavanje jednog dijela Dračevice, već i veliko zadovoljstvo.

Autor ispravno ističe da je za upoznavanje istorije veoma značajno polaziti od istorije svakog sela. To i jeste cilj hronika.

Za svoj rad autor je koristio obimnu literaturu, stotinu i više jedinica domaćih i stranih autora, kao i izvornu građu iz glavnih arhivskih fondova Herceg-Novog i Kotora.

Prof. dr Petar Marković Odbor za izučavanje sela Srpske akad. nauka i umetnosti

Uvodne napomene

Ovu sam radnju započeo sa glavnom željom da pružim ključna dokumenta koja ocrtavaju stanovništvo i stvarne ekonomske i socijalne prilike jednog kraja koji je vazda morao ležati u središtu, u sredini primorskih srpskih država koje će se u dva navrata, tokom srednjeg vijeka, uzvisiti do najviše moći na Balkanu. Jednom u ostvarenom državnom projektu Dušanovom, i drugi put, u planiranom, i u punom zamahu prekinutom sabiranju Stefana Tvrtka Prvog Kotromanića. Jednom će ovaj projekat biti začet u Raškoj, drugi put u Bosni. U dvije srpske zemlje, koje će, obje, kao državno-politička središta, u pogledu ocrtavanja primarnosti svojih koraka na poluostrvu, uvijek poći odlučnim iskorakom u matične primorske krajeve kojima Boka bijaše središnja oblast.

Zato će Boka da se ocrta kao region za upoznavanje srednjevekovne, a vjerovatno i starovjekovne srpske drevnosti.

Ovo istraživanje teklo je naporedo u novskom i kotorskom arhivu, kao i arhivu manastira Savina u Meljinama, te na terenu, obilaženjem svih kućanskih seoskih odlomaka, ali i čitavog kraja. Ispostavilo se da nije dovoljno detaljno poznavanje sela i seoskih naselja nižega reda, već je neophodno obilaziti i pretraživati okolinu naselja uključujući besputne grebene i gore. Zaista, uvidjelo se da ovi tereni pružaju jasne materijalne tragove drevne bokeške kulture koji se lako mogu smjestiti u određene istorijske periode, ali i izvjesna djela čovjeka koja se vezuju uz prostor zagrobnog, grobnog, koja ne možemo prepoznati kao tekovinu nekog hronološki omeđenog doba. Mi inače lako ističemo duboku i mnogostruku vezanost "naših starih" za prirodu i prirodni okvir, ali u našoj istoriografiji je uglavnom kod izrade kakvih monografskih djela o naseljima srpskih zemalja, izostajao taj kompleksni prilaz koji zahtjeva upotrebu podataka sa terena i podataka koje pružaju izvori i tradicija.

Previđana je jedna važna i vrlo upadljiva karakteristika Mediterana i mediteranskog naselja uopšte. To je oskudnost pisane građe a veliko bogatstvo materijalnih tragova kulture mediteranskog kruga, što je jako prisutno na srpskoj strani Adrije. Što se više udaljavamo ka dubljim razdobljima prošlosti mediteranskog sela, to je oskudnost izvora uočljivija. To je zato što su najranija naselja Mediterana podignuta na visokom, gotovo planinskom zemljištu, predstavljala kroz svoju istoriju geografske i kulturne izolate koji su se dosta kasno uključivali u bilježeni, istorijski život Mediterana, i dosta kasno stupali jedinim istorijskim prostorom: prostorom mora. Takav je slučaj i sa Kutima.

Kuti leže blizu obale mora ali istovremeno i dosta daleko. Dovoljno daleko da u svojim gorama sačuvaju tragove jedne kulture koja u svojim najdubljim slojevima nosi pečat Mediterana.

To je glavni razlog što sam odabrao Kute za pisanje hronike jednoga srpskoga naselja u Boki. Ovaj kraj je otporna tačka srpske narodne kulture, pa i srpske narodne vjere u Boki Kotorskoj. Običajne ustanove srpskog naroda ovdje će dugo živjeti.

Ovim istraživanjem došlo se do zaključka da je slika prošlosti ovoga kraja, u njenoj stručnoj interpretaciji, puna ozbiljnih propusta i pogreški. Ozbiljno je zabrinula činjenica da se trend krivog tumačenja novske prošlosti produžava i u osamdesetim i devedesetim godinama našega vijeka.

Ovaj kraj doživio je najviši kulturni angažman, ali i ekonomski uzlet, tokom 18. vijeka. Tokom velikog Morejskog rata koji je dovršen mirom u Sremskim Karlovcima 1699. godine, došlo je u širem rejonu do izvjesnih pomjeranja stanovništva Stare Hercegovine. Ovo stanovništvo se kretalo duž privilegovanog pravca kroz "orjenska vrata" iz južne i istočne Hercegovine ka Boki, ali i iz Boke ka Hercegovini. Dakle, u oba smjera. Ove migracije imale su karakter unutrašnjih pomjeranja stanovništva u okviru jednog teritorijalnog-političkog, kulturnog i etničkog kruga!

U našem vijeku ponuđeno je nekoliko respektivnih istoriografskih i antropogeografskih studija o Novome od najstarijih vremena, ili o pojedinim periodima njegove istorije.

Gotovo da nema rada u kojemu nije potcrtana navodna masovnost migracija, no jedna druga uporišna tačka ovih radova nosi pečat ozbiljnosti i falsifikata ovoga važnog segmenta novske istorije. To je tvrdnja o izmjeni etničke slike regiona u vrijeme ovih događaja. U vrijeme kada na raspolaganju stoje veoma obimni zbornici dokumenata iz vatikanskih arhiva koje je objavio dr Marko Jačov, priključena saznanja arheologije, pa i etnologije, ovakve tvrdnje ispisivane u uvodnim i završnim riječima nekih istoriografskih djela o Novome, nose i jasnu namjeru falsifikovanja novske istorije. Gotovo svi ovi radovi sugerišu temeljitost izmjene etničke strukture stanovništva gornje Boke na koncu 17. vijeka, ocrtavajući čas mletačko-savezničkog zauzeća Novog u 1687. godini kao markantnu tačku loma u kojoj se, najednom, dešavaju ove krupne promjene. U tome pogledu, svojom određenošću, izdvajaju se tipske tvrdnje: "Zauzećem Herceg-Novog od strane Mlečana 1687. godine, i iseljavanjem turskog stanovništva, hercegnovski kraj naseljavaju stanovnici iz Hercegovine i Crne Gore ..." Kada ovako pisanje dolazi od stručnjaka, to nosi visoki rizik od krivoga poučavanja široke čitalačke publike zaliva koja se zanima istorijskim pitanjima i problemima svojega kraja.

Dobro ocrtavanje starinarskog stanovništva Kuta, onoga prijemorejskog sloja stanovništva, drugi je razlog što sam za izučavanje odbrao upravo Kute.

Izvještaji katoličkih sveštenika Dalmacije načinjeni u prvoj polovici 17. vijeka govore o srpskom stanovništvu Dračevice koje čini isključivo stanovništvo najvećeg broja novskih sela. Nadalje, u selima Dračevice stoje srpske pravoslavne crkve među kojima najveći broj stoji na predturskim građevinama. Ove crkve doživljavaju obnove i uređenje tokom 18. vijeka.

Konačno, valja se upitati ko je izdržavao turski administrativni aparat u Novome?

Kako će se kasnije vidjeti, u poslednje vrijeme objavljeno je nekoliko priloga koji pružaju direktan uvid u demografske prilike u Dračevici 16. vijeka. Prema jednome tefteru iz 1540. godine objavljenom zaslugom gospođe Jasmine Đorđević, bilo je u Dračevici svega 11,4% muslimanskih domaćinstava. /Može se očekivati da će sa osposobljavanjem mladih stručnjaka – poznavalaca otomanskog turskog, čiji broj narasta, stići još konačnih izvora o etničkoj slici regiona Boke Kotorske pod Turcima./

Ovim radom nastojao sam dati jedan drugačiji pogled na važne događaje oko Novoga, pri čemu je, za period uprave Republike Svetoga Marka, pruženo ćirilskih dokumenata koji u značajnom broju leže u novskome arhivu. Može se reći da najveći dio arhivske građe o Kutima leži u Arhivu Herceg-Novog. Ćirilska dokumenta, kojima novski-kućanski Srbi govore sami o sebi, biće pružena integralno kako bi se na taj način čitaocu približili stvarni odnosi socijalnog i ekonomskog života Dračevice. Kao najvažniji izvor za upoznavanje stanovništva Kuta tokom 18. vijeka daću jedan popis domaćina Kuta iz 1719. godine koji je od neocjenjivog značaja jer je jedini sačuvani za prvu polovicu 18. vijeka uključujući i Istorijski arhiv Kotora. Nadalje, za drugu polovinu vijeka pružiću popise glava familija sa brojem čeljadi, tzv. "Note od soli države Novske".

Neobično su važne note od lazina, kućiština i žita koje su nastale u prvoj polovici 18. vijeka.

U čitavom radu se upotrebljava ime "Dračevica" za novski kraj. Do danas nigdje nije potencirana činjenica da je ovo ime u punoj upotrebi tokom čitavog 18. vijeka i to nije samo srednjevjekovno ime za ovo područje. U Kutima, mjesna tradicija pamti da se govorilo: "Idem u Dračevicu", kada se silazilo naniže u Kutsko polje. Vidjećemo, takođe, da se u nekim arhivskim dokumentima 18. vijeka u Kutima pominje zaboravljeno ime za jedan odlomak sela koji leži u pribriježnom dijelu. To je Bogljenović. Osim toga, želim ovdje napomenuti da se kućanski odlomak Rujevo u ovome djelu tako namjerno pominje jer nigdje u dokumentima 18. vijeka nismo našli oblik koji se danas u Kutima gotovo isključivo upotrebljava: “Rijevo”.

Za termin "Dračevica" odlučio sam se zbog toga što pokriva ogromni period vremena, koji se čak graniči sa hronološkim okvirom kontinuiranog pominjanja Kuta u izvorima. Upotrebljavaju ga u unutrašnjoj korespondenciji Novljani ali i izvanjci. Termin "krajina" sugeriše dijaceznost područja i vjerovatno je nametnut od okupatora, iako se upotrebljava i u 18. vijeku. Dračevica nije vojna krajina u koju velike mediteranske države naseljavaju Srbe da ih brane od Turaka. Srbi ovdje žive oduvijek a okupatorski garnizoni kroz čitavu istoriju Dračevice ovdje čine sitni dio njegovoga stanovništva.

Do danas o Kutima nije napisano kakvoga monografskog djela, pa čak, može se reći, ni kakvog znatnijeg članka. Kutima se zanimao sveštenik Savo Nakićenović, no onoliko koliko i drugim naseljima Boke u okviru ambicioznog projekta "Boka" - antropogeografska studija, koja je u svome posebnom dijelu pružila obavještenja o najvećem broju bokokotorskih rodova i familija, no na osnovi tradicije. Učinjene su, ovom prilikom, brojne pogreške i propusti koji su nastali iz objektivnih i subjektivnih razloga. Prva grupa razloga dolazi od krajnje nepovoljnog spleta okolnosti koje su morale ometati istraživački rad u ondašnjoj arhivi opštine Ercegnovske pod upravom Austorougarske monarhije. Rad u arhivima je zaprečivan našim istraživačima na čitavoj teritoriji monarhije, kako je to više puta dokumentovano prikazano. Pop Savo Nakićenović bio je talac i više puta interniran, proganjan od policije i ugrožavan od svojih sunarodnika-austrofila koji su u određenom svome broju bili prokatoličke i velikohrvatske političke orijentacije.

Druga grupa teškoća dolazi od izuzetno ambiciozne zamisli obrađivanja čitave teritorije Boke u njenim tradicionalnim granicama, što je, odmah, povuklo oslanjanje na saradnike-obavještače iz bokeških sela i – greške su bile neminovne.

Cijeneći sve nepovoljne okolnosti ipak je jasno da je ovo djelo popa Sava Nakićenovića izuzetno krupan doprinos upoznavanju starog narodnog života Boke i ono zadivljuje, najprije, svojim opštim dijelom, koji sadrži istorijski pregled, i značajna obavještenja iz etnografije Boke.

Najkrupnija primjedba jest generalno potcrtavanje početka, odnosno vremena nastanka naselja na prostoru Dračevice, u doba Morejskog rata, na izmaku 17. vijeka. Ova je pogreška učinjena zbog nemogućnosti upoznavanja arhivske građe o Dračevici u regionalnim arhivima.

U svome radu ja sam nastojao na izučavanju i prikazivanju arhivske dokumentacije Arhiva u Herceg-Novom, manastiru Savina, i crkvene arhive sela Kuti.

Istraživanje u Arhivu grada Herceg-Novog teklo je, najprije, kroz fond "Političko-upravni mletački arhiv" koji sadrži privatno-pravna akta ali i korespondenciju sa nosiocima regionalnih mletačkih vlasti. Naročito izdvajam testamente i presude narodnih sudova. U cjelini, ovaj fond je ključan i za slikanje socijalnih i ekonomskih prilika u Dračevi

Source: http://rastko.rs/rastko-bo/zemlja/gkomar-kuti/gkomar-kuti_l.html



Watch video "police sastojine"



Prof Svetislav A. LaziC Umirovljeni sveuEiliSni profesor

ENGLESKO HRVATSKO-SRPSKI NAFTNI RJECNIK

- . ' . . ?-,r:~. In;'. . :I,[ . !,; <

Svjetloj uspomeni nu mojeg neumornog suradnika i najboljeg druga BoZu, kqju

Source: https://pt.scribd.com/doc/187247606/Naftni-Recnik-Eng-yug



POSEBNI ORNITOLOŠKI REZERVAT PALUD - PALÙ

Godina proglašenja – 2001. Akt o proglašenju – Odluka o proglašenju područja Palud - Palù posebnim ornitološkim rezervatom , Skupština IŽ 29.01.2001.(SNIŽ br.1/01.) Površina (ha): 219 Grad – Rovinj Prirodni fenomen: Brakična močvara sa zanimljivom florom i vegetacijom, među kojima se ističe nekoliko rijetkih biljnih vrsta. Područje se odlikuje raznolikošću i bogatstvom ornitofaune, a naročito ptica močvarica u vrijeme gniježđenja, zimovanja i migracijskih kretanja. Pedološki, mikroklimatski, hidrološki i dr. čimbenici uvjetuju visoku bioraznolikost.

AKTIVNOSTI: Od 1999. godine ustanova provodi kontinuirani cjelodnevni nadzor područja, pojačan tijekom ljetnih mjeseci, čime je dosadašnja čovjekova aktivnost svedena na minimum (kampiranje, bespravna gradnja, uznemiravanje ornitofaune). Provode se akcije čišćenja, reguliran je redoviti odvoz smeća te promet motornim vozilima (zabrana prometovanja unutar I zone zaštite). Dosadašnja su istraživanja ukazala na različitost i bogatstvo prisutne ornitofaune.

Broj evidentiranih ptičjih vrsta: 220 (veljača, 2010.).

MJERE ZAŠTITE: Unutar područja pod zaštitom nisu dozvoljene radnje koje mogu ugroziti temeljni prirodni fenomen područja, a posebno:

        1. odvijanje prometa motornim vozilima na užem području močvare, unutar biciklističke staze;         2. odlaganje bilo kakvog otpadnog materijala unutar granica zaštite;         3. komercijalne djelatnosti koje mogu negativno mijenjati pedološke, mikroklimatske, hidrološke ili druge uvijete koje uvjetuju biološku raznolikost i bogatstvo ornitofaune, te biljnih i močvarnih zajednica.

Source: http://www.natura-histrica.hr/hr/zasticena-podrucja

стеллажи полочные

Categories

Oprema za rukovanje materijalom: cijene
Soft play equipment
Автополив газонов
Автополив газонів
Бетон м200
Будівництво будинків: поради, відгуки
Бытовая техника: отзывы, цена
Бюро переводов
Вироби зі шкіри: магазини, поради
Все о шторах и жалюзях
Гадалки: гадание на картах
Дах і будинок: поради, послуги
Для ділянки і будинку: матеріали, поради
Для участка и дома: материалы, советы
Изделия из кожи: магазины, советы
Книги: цена, отзывы, магазины
Книги: ціна, відгуки, магазини
Крыша и дом: советы, услуги
Курси англійської мови
Курсы английского языка
Лечение в Германии
Лікування в Німеччині
Модные шторы
Модні штори
Обладнання для поливу
Оборудование для полива
Перевод документов
Переклад документів
Побутова техніка: відгуки, ціна
Ремонт автомобилей
Ремонт автомобілів
Системи автоматичного поливу
Системы автоматического полива
Складське обладнання: ціни
Скільки коштує куб бетону
Строительство домов: советы, отзывы
Штори і жалюзі: поради, відгуки
Шторы и жалюзи: советы, отзывы
バイアグラ 輸入
別れさせ屋 長崎県